Vladika zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije poželio je jutros vjernicima okupljenim u Staroj crkvi u Mostaru da im svakog dana u srcima sija Hristovo vaskrsenje.

Vladika Grigorije naglasio je u besjedi da je sva nauka i mudrost, ukoliko se s ljubavlju prihvaća istinu o Vaskrsenju Hristovom, sadržana u riječima - Hristos Vaskrse.

On je podsjetio na riječi apostola Pavla da je uzalud i vjera i propovijed, ako Hristos nije vaksrsao.

Čudesna milost

"Zaista vaskrse. Mi vjerujemo u vaskrsenje Hristvo, vjerujemo u vaskrsenje života, vjerujemo u naše vaskrsenje, jer on tako zavolje svijet da je žrtvovao sebe za nas i radi našeg spasenja. Sišao u Ad, pokidao okove smrti i vaskrsao u treći dan kao što je bilo pisano", napomenuo je vladika Grigorije.

Vladika je pozvao vjernike da otvore srca za Boga, za Hrsta, za njegovo vaskrsenje, za spasenje svoje i cijelog svijeta.

"To je divna i čudesna milost koja se izliva na nas. Na nama je samo da otvorimo svoje srce, svoje umove, svoje oči, uši, utrobe. Neka svakoga dana u vašim srcima sija vaskrsenje Hrstovo", poručio je vladika Grigorije.

On je zahvalio fratrima iz samostana Svetog Petra i Pavla u Mostaru koji su došli na Svetu arhijerejsku liturgiju da zajedno s pravoslavcima proslave Vaskrs.

Na području Mostara svete liturgije služene su u ponoć u manastiru Žitomislić i u crkvi u Blagaju, a jutros u crkvi u Bijelom polju.

Na Vaskršnji ponedjeljak liturgija će biti služena u manastiru Žitomislić s početkom u 9.00 sati, a na Vaskršnji utorak u 9.00 sati u manastirima u Žitomislić i u Bijelom Polju.

Vladika Grigorije služit će na Vaskršnji ponedjeljak u 9.00 sati Svetu arhijerejsku liturgiju u Hramu Vaskrsenja Hristovog u Prebilovcima, a na Vaskršnji utorak u manastiru Tvrdoš u 8.00 sati.

Vjera u vaskrsenje Hristovo

''Ono što odlikuje sve hrišćane u svijetu je upravo ta vjera u vaskrsenje Hristovo i u njegovo obećanje da će svi ljudi vaskrsnuti o njegovom drugom dolasku. Zato je praznik Uskrsa ili Vaskrsa najveći u hrišćanskom svijetu, pa tako i u pravoslavnom'', kazao je u razgovoru za Fenu povodom Vaskrsa iguman manastira Žitomislić kod Mostara Danilo Pavlović.

Vaskrsu prethodi priprema četrdesetodnevnim postom, a onda u Velikom tjednu, prije Vaskrsa, slave se događaji koji su vezani za Kristovo raspeće, stradanje i muku, a na sam Vaskrs slavi se njegovo uskrsnuće.

Na Veliki četvrtak obilježava se posljednja večera Isusa Krista i njegovih učenika, dok se Veliki petak smatra najtužnijim danom u kršćanstvu jer je na taj dan razapet Krist.

''Velika subota ili strašnu subota posvećena je uspomeni na pogreb Isusa Hrista i njegov silazak u Ad, a Vaskrs, Hristovo vaskrsnuće iz mrtvih, slavimo kao pobjedu vjere i života nad smrću'', objašnjava iguman Danilo.

U evanđeoskim svjedočanstvima, dodaje iguman, stoji kako su žene mironosnice došle rano na grob i našle ga praznog te od anđela tada čule: "Nemojte tražiti živoga među mrtvima".

''Potom su mironosnice glas o Hristovom vaskrsenju raznijele i, evo, ta objava o vaskrsenju već 2000 godina je ono što raduje svakoga čovjeka koji vjeruje u Hristovu iskupiteljsku žrtvu '', zaključuje iguman Pavlović.

Iguman Pavlović ovom je prilikom uputio čestitku svim vjernicima hrišćanima i vjernicima pravoslavne vjere koji Vaskrs obilježavaju po Julianskom kalendaru radosnim pozdravom „Hristos vaskrse, vaistinu vaskrse!".